između okolnih planina. Gornja jezera na jugu pretežno se sastoje od dolomita, a Donja jezera na sjeveru od vapnenačkih stijena. Poseban zemljopisni položaj i specifične klimatske značajke pridonijeli su nastanku mnogih prirodnih

područja. Tropski krš obuhvaća 66 % kopnene površine dok je gotovo cijelo plitkomorsko područje izgrađeno od vapnenačkih stijena. Stoga su krški oblici vrlo značajan element površinskog i podmorskog krajobraza (Iturralde-Vinent i

, u nekima imate osobit osjećaj kao, recimo Ponorac... Spoj smaragdno zelenih boja podzemnih jezera, zlatno-bijelih vapnenačkih stijena, ili crnih stijena sa poput britve oštrim rubovima, siga koje uranjaju u vodu... jednostavno vas opčini.

a led je detaljnije opisan u poglavlju Ledene sige. vapnenačkih stijena i najčešći špiljski mineral. Ime mu potječe od grčke riječi kallos lijep, iz koje su kasnije izvedeni latinski

narodnih imena Mala Rokinka ili slično) pronađeno je usko grlo, dio u koji voda otječe, a koji je zapravo sipar pun vapnenačkih ljuski koje je voda nanijela. Zavlačenjem unutra nije se moglo dalje od nekih 6 metara, što zbog uskoće, što zbog

visine pa je nalazimo i u mjestima kao npr. Slivno ili Raščane. Iz dobro razvijenog korijena koji prodire i u pukotine vapnenačkih stijena raste...

, otok u otoku, šumski rezervat prirode i spomenik kulture. Osam kilometara jugoistočno od Punta, podno bijelih vapnenačkih stijena i zaštićeno od bure, tiho je naselje Stara Baška. Pješacima-rekreativcima nude se u starini utrte, a danas

prilikom postavljanja te cijevi pločnik dijelom uklonjen. Pločnik je izgrađen od većih i manjih nepravilnih kamenih vapnenačkih ploča prosječne širine 70 x 50 cm, debljine oko 5 cm. Vjerojatno se radi o antičkom popločanju, koji je pronađen i kod

urbane jezgre grada, koja odaje sve odlike primorskih mjesta. Kamene kuće od kojih su najstarije sačuvale pokrov od vapnenačkih ploča, strme ulice s kamenitim stepenicama, te još poneku kuću s "ćepenikom" u pročelju, svjedoci su nekadašnjeg

. - herceg. visokoga krša. U građi prevladavaju propusni mezozojski vapnenci s razvijenim krškim oblicima; između vapnenačkih bila dinarskog smjera pružanja (SZ JI) visokih preko 1500 m, na visinama iznad 600 m prostiru se polja u kršu, od kojih su

km 2), Glamočko (129 km 2), Duvanjsko (122 km 2) i Kupreško (95 km 2). Niska Hercegovina najmanja je regija; sastoji se od vapnenačkih zaravni, polja u kršu (Posuško blato, dio Imotskog polja, Popovo polje) i polja uz dolinu Neretve i njezinih pritoka

obilježavaju predjele čiji je geološki razvitak imao osobite značajke. Te značajke ponajprije uključuju taloženje vapnenačkih i dolomitnih sedimenata, koje se većinom obavlja u plitkom moru, no također i u jezerima i dubljim morima. Vapnenci se

i podzemni reljef koji nazivamo kršem ili krasom (međunarodni termin karst). Veći dio otopljenoga karbonata iz vapnenačkih i dolomitnih stijena odnosi se tekućicama, no manji dio se taloži u podzemnim prostorima krša kao sige.

u razvitku krša ima geološka struktura predjela. To je zato jer stijenske mase, i onda kada se isključivo sastoje od vapnenačkih stijena, nikada nisu jednolične građe. Za to su zaslužne slojne plohe, pukotine i smične plohe koje geolozi zovu

piramidu, koja je visoka kao zgrada od 40 katova, široka kao dva i pol nogometna stadiona a sastavljena od dva milijuna vapnenačkih blokoba, koji teže i nekoliko tona, pitanje je koje dan danas intrigira, kako znanstvenike, tako i obične smrtnike.