potrebama društvenog razvoja, pod jakim uticajem češkog jezika, što je još povećavalo razlike medu dijalektima. Donjols . varijanta književnog ls. jezika razvijala se pod mnogo težim uslovima. Sistematska germanizatorska politika
što se doljnols. varijanta ls. književnog jezika kojom se govori oko grada Koćebuza razvila iz tih dijalekata. Donjols . i gornjols. književne varijante ls. jezika baziraju se, dakle, na dva različita ls. dijalekta: gornjols. na
varijante ls. jezika baziraju se, dakle, na dva različita ls. dijalekta: gornjols. na najjužnijem budišinskom, donjols . na najsevernijem koćebuskom. Jezičke osobine ove dve književne varijante ls. jezika, često citirane kao "gornjols
. "karakteristike, nisu karakteristične za dva kompleksa dijalekata, koji bi se mogli označiti kao" gornjols. "ili " donjols . ". Takva dva kompleksa dijalekata, koji bi lužičkosrpski jezički teren potpuno delili na dva, ne postoje. Jezičke
osobine gornjols. varijante književnog ls. jezika nisu karakteristične za "gornjols." dijalekte, a osobine donjols . varijante za "donjols." dijalekte. Tumačenje "gornjols." i "doljnjols." odnosi se, ako hoćemo da ga korektno
. varijante književnog ls. jezika nisu karakteristične za "gornjols." dijalekte, a osobine donjols. varijante za " donjols . "dijalekte. Tumačenje" gornjols. "i" doljnjols. "odnosi se, ako hoćemo da ga korektno upotrebimo, ipak samo na
takva granica, takav skup karakterističnih crta koje bi ls. jezički teren jednosmisleno delili na "gornjols." i " donjols . "dijalekte. Ova činjenica je očevidna, ako uporedimo neke osobine gramatičkog sistema koje čine karakterističnu
donje ls. varijante književnog jezika, sa njihovom rasprostranjenošću u ls. dijalektima (vidi priloženu skicu): Donjols . varijanta književnog jezika razlikuje se od gornjols. jezika u tome što razlikuje u paradigmi brojeva oblike i - i o -:
linije 3 oblicima i - i o - izražava se opozicija živo-neživo nabrojanih denotata. Oblici o - upotrebljavaju se tu kao u donjols ., književnom jeziku ako se navode živa bića (ze styrjomi bykami), i - oblici, ako se odnosi na predmete (ze styrimi
književnog jezika tipična je upotreba konjunktiva homonimnog glagolskog oblika sa značenjem običnog perfekta koji donjols . varijanta ne poznaje. U dijalektima se oblici tipa wón by dzělal u smislu običnog perfekta upotrebljavaju južno od
6. donjols ., poznat i u upotrebi je u dijalektima na jug od linije 8.
, a nepoznat u donjols., poznat i u upotrebi je u dijalektima na jug od linije 8. donjols . varijante književnog jezika jeste nastavak inst. sg. srednjeg roda na ' e ili ' o. Nastavak je u gornjols. - om (ze
književnog jezika jeste nastavak inst. sg. srednjeg roda na ' e ili ' o. Nastavak je u gornjols. - om (ze spěwanjom), u donjols . - im (ze spěwanim). U dijalektima pak upotrebljava se nastavak - om na jug od linije 2, na sever od te linije - im.
jug od linije 2, na sever od te linije - im. donjols . na - oju. U ls. dijalektima se nastavak - ej upotrebljava južno od linije 7, nastavak - oju na sever od linije 4. U
između ovih linija dativ sg. muškog roda završava se na - oj. donjols . u tome što je izgubila staru - i deklinaciju koja se u donjols. varijanti zadržala: gornjols. kósć, - e; donjols. kósć,