(1908 - 1911) izradio je plan eksperimentalnih aviona na mlazni pogon. Spisi filozofa Bertranda Russella i Gottloba Fregea imali su dubok uticaj na mladog Vitgenštajna koji je napustio studije inžinjerstva da bi studirao matematičku logiku
. Fregea (Gottlob Frege) koji ga je i uputio na Rasela, 7 a koji je kao i Rasel ispitivao mogućnost da se aritmetika utemelji na
¶ Fregea , jednog od malobrojnih filozofa i stvaralaca uopšte kojem se ozbiljno i dosledno divio. U Predgovoru Tractatusu on
ovaj Fregeov pojam delom preuzima, a delom kritički razmatra. O problemu sa kojim se suočavaju interpretatori Fregea i Vitgenštajna svedoče još uvek aktuelne nedoumice oko prevoda ovoga termina. Prevodioci Fregeovog teksta Über Sinn
učenica i bliska saradnica Elizabet Enskomb (G. E. M. Anscombe) veoma oštro izrazila, rekavši: Vitgenštajn sledi Fregea u upotrebi reči Bedeutung i bedeuten. Uopšte uzev, one u Tractatusu ne bi trebalo da budu prevedene, kao što to čini Č. K.
da stav ne zastupa stanje stvari, tako da stav nema značenje. Na kraju, možemo zaključiti da iako Vitgenštajn sledeći Fregea govori o dvema semantičkim osobinama designacionih izraza (smisao i značenje), njegova je teorija jezika, za
ali Frege to i ne tvrdi. Dakle, njihovo odbacivanje teze da je stav ime ima dublje osnove ono se tiče shvatanja istine. Za Fregea je Istina apstraktni objekt, dok je za Vitgenštajna istina osobina stava. Pored toga, Vitgenštajn, poput većine
u tom obliku iskazne rečenice a tamo gde ona izgubi ovu moć tvrđenja, reč istinito ne može je ponovo vratiti 25. Fregea nije osobina stava, već njegova vrednost, odnosno značenje. Tako je u ontološkom smislu istina objekat, a ne svojstvo
univerziteta. Njegova brilijantna tumačenja savremenih filozofa kao što su Serl i Kripke, ali i klasika poput Fregea i Vitgenštajna, predstavljaju možda najveći doprinos istočnoevropske filozofije u 20. i 21. veku. Posebno bih
izvede iz logike dovela je do transformacije tradicionalnih logičkih kategorija, na prvom mestu, pojma, koji se kod Fregea sad javlja u radikalnom vidu - kao funkcija. U ovom izlaganju razmotriće se Fregeov postupak izvođenja brojeva kakav
matematici. U traumatičnoj potrazi za apsolutnom istinom, Russell susreće legendarne mislioce poput Gottloba Fregea , Davida Hilberta i Kurta Gödela, a pronalazi i strastvenog studenta u liku Ludwiga Wittgensteina. No i dalje pred