, pa čak i nego što je to kritički projekt. Tu nam i dekonstrukcija može pomoći, pa i Deridina (ali i de Manova, Liotarova, Hajdegerova , čak Ničeova), mada smo na tom putu najviše upućeni na nas same, na našu refleksiju, u kojoj je i Đinđić tražio i nalazio
pitanju, bilo da se sugerira a-politizam kao temeljno obilježje toga djela, bilo da se nekritički vjeruje samom Hajdegerovom uvjeravanju da ono političko ne vodi u srce stvari, tj. prema istini, bilo da se obescjenjuje kao spoljašnje čitanje
, koja je iz socioloških i istorijskih okolnosti bila sklona nacionalsocijalizmu. (Palmije 7, Sluga 8). 3. Hajdegerova filozofija je u svakom vremenu bila u nepomirljivom odnosu s nacionalsocijalizmom, budući da je on zastupao jedan
nije sasvim prevladana u Sein und Zeit (Derida 14). Prevazilaženje se događa tek u poznom djelu. Čitana tako, može se Hajdegerova filozofija koristiti i kao eksluzivni prilog analizi nacionalsocijalizma: od značaja su kod toga Hajdegerovo Pismo
kao osnovni motiv mržnja prema Moderni (Hass auf die Moderne) (Feri / Reno 20). 8. Najizrazitija zaoštrenost: Hajdegerova filozofija je fašistička do svoje najunutrašnjije ćelije (Adorno 21) i može se razumjeti samo iz
protiv svakog oblika duha kao jedna bornirana organicistička anti-moderna i smrtonosno opasna doktrina. Treće, Hajdegerova tvrdnja da je nacizam rodila potreba za izmirenjem socijalnih suprotnosti može se prihvatiti tek kao naknadno
je doveo do Moderne, kao kulminacijske tačke povijesti evropske ideje logiciteta i filozofije subjektiviteta. Hajdegerova filozofija u Bitku i vremenu sebi je stavila u zadatak odlučni filozofski obračun s jednim i drugim. Susret filozofske
do određenog stupnja analitički zatamnjeno u Bitku i vremenu nizom krupnih filozofskih nesporazuma na kojima počiva Hajdegerova upotreba pojmova praxis i theoria 42. Hajdeger u Platonov pojam praxis projicira potonjom filozofskom i opštom
odnosu uslovljavanja stoji rad s ljudskim praksisom (moral, politika, pravo, ekonomija, običajnost etc.). To jeste Hajdegerova pozicija i to je pitanje koje se nužno moralo pojaviti pred njim.
¶ Hajdegerova analitika tubitka ulazi u tematska polja tradicionalne praktičke filozofije, odnosno, filozofije objektivnog
Elaković i prof. dr Milo Lompar obrazložio je Lompar kao predsednik naglasivši da je ovo prva knjiga u svetu u kojoj je Hajdegerova prepiska protumačena kao "epistolarna filozofija ". Time je obezbedila posebno mesto u bogatoj bibliografiji
se mogu zadovoljiti ljudske potrebe, naročito vladanje prirodom, t e h n e označava razotkrivanje, put do istine. Hajdegerova poenta jeste da t e h n e označava samu ljudsku aktivnost prije nego« oruđe »proizvodnje i organizacije. U tom
je... Hajdegerova veličina i položaj u savremenoj filozofiji, rang i značaj njegovih partnera u prepisci, dužina njenog trajanja,
radikalnom zlu, njegovim oblicima i razmerama ne uporediva s bilo kojim drugim razdobljem ljudske istorije, onda se Hajdegerova prepiska pokazuje kao važna, nezaobilazna i sasvim upečatljiva sastavnica duhovne fizionomije dvadesetog stoleća
se pozabavio temeljnim pitanjem mogućnosti nadilaženja smrti i na taj način odgovorio na jedan od osnovnih stavova Hajdegerove tubivstvene analize. Prema Hajdegeru, fundamentalna ontologija ne može preliminarno odlučiti da li postoji