čitateljevu osobnu vjeru u Izraelovog Boga koji može svoje vjerne osloboditi iz bilo koje neprilike. Ovo je u stvari midraš na način hagade koji prenosi narativnu teologiju.

. midraša : Jer najavljuje kraj egzila nakon 70 godina, a Dn to primjenjuje na voju situaciju i iz toga izvodi 70 x 7 godina (70

savršena (Mudr 6,15). midraš tj. Knjiga Mudrosti u pojedinim svojim dijelovima (napose u 10 - 19) komentira starije biblijske tekstove i iz njih

: Midraša . Ove priče, minimalističke i sažete, ali vizuelno bogate, ostavljaju prostor za različita poimanja i

od porekla najranijih knjiga jevrejske Biblije u kojoj se Bog naziva čas Jahve čas Elohim preko jevrejske delatnosti midraša i hrišćanskog kulta Isusa do uticaja Pavlovih poslanica na reformaciju i hrišćanske fundamentalističke

tragati za rečima Tore, koje su život i sadašnjeg i budućeg sveta, kao za skrivenim blagom? Midraš odnosno rabinsko tumačenje, Psalma 114,1 ilustruje reakciju Izraelaca prema Egipćanima kada se Izlazak napokon

Avelja... Priče i prizori iz Biblije su zapravo kao fotografije. Ne govore nam o svemu što želimo ili treba da saznamo. Midraš je priča o onome što se desilo pre i posle snimanja tih fotografija.

. Svako bi, posle njenog poznanja, moga da stvori novi svet, da oživi mrtve i da čini čuda. Ovo znanje pročitano u Midraš tehilimu, s lista 17 a, Rabi Elazara.

učenika. Pored majstorove ruke naučih aramejsko pismo i spoznah evropsku Haskalu, jer majstoru ne beše ravna u znanju Midraša .

su reči« koji nije poznavao Josifa ». I kasnije, isti faraon će reći Mojsiju u glavi 5, stih 2:« Ne znam Gospoda ». Midraš nam kazuje priču o čoveku koji je ubio carevu voljenu. Car je naredio da mu se odrubi glava: danas je ubio carevu ljubav,

za ljudski um da proglasi da su ovo bili samo radni logori Ovo su bili logori za mučenje kakve čak ni Egipat, koji je prema Midrašu bio na četrdeset i devetim vratima nečistote, nije izumio.

", "Balaam" (uništitelj naroda). Još dalje ide stanoviti Max Weinryb koji u svom tekstu "Oto ha ' ish: Isus u Talmudu i Midrašu " doslovce tvrdi da su tekstovi u kojima su pominjani Isus i njegovi učenici često cenzurisani i korišćeni kao izgovor

, mada je povezivana i s privatnom ili ličnom molitvom. Sinagoga se povezuje i sa učenjem i u tom svojstvu naziva se bet midraš ili kuća učenja. Nije jasno da li je u starim vremenima kuća učenja bila deo glavnog svetilišta ili se nalazila odmah do