počev od 01.01.1997. godine obračunata ukupna kamata sa godišnjim pripisima iznosi....... DEM. Imajući u vidu da je prvotužena banka izvršila delimičnu isplatu štednje u iznosu od...... DEM, saldo deviznog štednog uloga na dan emisije
materijalnog prava zaključio da u ovom sporu postoji pasivna legitimacija prvotužene banke i drugotužene R. S.. Prvotužena je kao pravni sledbenik N. š. - b. a. d. preuzela poslove u vezi sa isplatom devizne štednje građana položene kod
da tužilja ima pravni interes da joj se prema tuženima utvrdi pravo koje proizilazi iz stare devizne štednje. Naime, prvotužena je saglasno preuzetim obavezama koje su detaljnije određene Odlukom o bližim uslovima i načinu vršenja konverzije
u obavezi da utvrdi rok za usklađivanje stanja koje ne može biti duže od 5 dana i o tome obavesti štedišu. Saglasno tome, prvotužena nije sprovela propisani postupak koji nalaže da ako utvrdi neusklađenost navedenih podataka, banka konverziju vrši
Prvu banku i monetarne vlasti koje su se proglasile nenadležnim da riješe njihov problem. prvotužena nije postupila po nalogu drugotužene, odnosno nije sa deviznog računa tužioca prenijela novčana sredstva u iznosu
Osnovnog suda. prvotužena Prva banka sredstva sa deviznog računa od 1.565.207 eura preusmjerila u svoj račun. Vještak finansijske struke Srdan
je ranije da je dug od 1,56 miliona skinut sa računa Eurofonda tokom 2010. po osnovu kamata uvećan za 239.498 eura. Prvotužena nije postupila u skladu sa odredbama člana 5 i 6 u vezi sa članom 1 Odluke o sprovođenju prinudne naplate sa računa
izvršnog dužnika (Sl. List CG br 24 / 2009), a bila je dužna da postupi po nalogu drugotužene (CBCG). Sud nalazi da je prvotužena postupila suprotno odredbi člana 198 (stav2) tada važećeg Zakona o izvršnom postupku (ZIP) jer je bila dužna da po
, i sredstva sa deviznog računa tužioca usmjeri u račun izvršnog povjerioca, navodi se u presudi. prvotužena Prva banka postupila suprotno navedenim odredbama ZIP-a i Odluke o sprovođenju prinudne naplate sa računa izvršnog
potkolenice kod tužilje postoji naruženost srednjeg stepena. Tužilja je u vreme štetnog događaja imala.... godina. Prvotužena u žalbi ističe da je ovako utvrđeno činjenično stanje nepotpuno, jer je sud propustio da utvrdi ko je imalac svinje koja
prvostepeni sud pogrešno odbio prigovore nedostatka pasivne legitimacije, koje su tuženi izjavili svaki za sebe. Prvotužena svoju tvrdnju zasniva na pretpostaci da je činjenično stanje nepotpuno utvrđeno, jer nije utvrđena činjenica ko je
i zbrinjavanjem napuštenih životinja, pod kojima drugostepeni sud smatra životinje bez nadzora vlasnika. Prvotužena time odgovara za organizovanje ovih poslova i za štetu koja nastane zbog propusta u organizaciji. Takođe, ovi poslovi
u dužini od 5,7 om i sa zapadne strane do istoimene parcele u dužini od 16,54 m, parcele u dužini od 16,66 m, pa se obavezuju prvotužena R. S. i drugotužena Opština T. da ovu parcelu predaju u državinu tužiocu, da mu priznaju pravo korišćenja i da trpe da se
lica protiv tužioca. prvotužena po osnovu odredbe čl.174 ZOO, tako da su svi razlozi žalbe prvotužene ocenjeni kao neosnovani, jer prvotužena
, a prvotužena po osnovu odredbe čl.174 ZOO, tako da su svi razlozi žalbe prvotužene ocenjeni kao neosnovani, jer prvotužena odgovara za štetu koju pričine njeni organi ili ovlašćena službena lica, kao što je ovde slučaj. Zato nije imalo mesta