etnološkog nasljeđa (npr. običaja vezanih uz žetvene radove) i dijalektalne građe vojvođanskih Hrvata (npr. staroštokavski govori u Bačkoj) i, nakon toga, pristupiti njihovoj obradi i prezentaciji. Isto tako, okušat ćemo se i u povijesnim

SRPSKE NACIJE, kao političke i kulturne celine Slično većem delu Hrvata (bivši Srbi-katolici) i Makedonaca (veći deo staroštokavskih Srba; Srbi su ZATO što VEĆINA Makedonaca SLAVI KRSNU SLAVU), svih Bošnjaka (bivši Srbi-muhamedanci) i Montenegrina (

bi morali jedan tekst posvetiti samo tome, evo čisto praktičnog priručnika pod naslovom NAJBOLJE FORE... staroštokavskoga monoštoračkog govora

govora staroštokavskog ikavskog govora toga mjesta. Govor pripada grupi govora slavonskoga dijalekta. U radu se također ukazuje i na razlike

Mihailović retko dolazi na skupove Odeljenja, a da njegovi stavovi o naučnom i političkom položaju srpskog jezika i staroštokavskih dijalekata koje on smatra potisnutim posebno u lingvističkim krugovima SANU s naučnog gledišta u Odeljenju jezika i

krugovima SANU s naučnog gledišta u Odeljenju jezika i književnosti nisu prihvaćeni: Prevladalo je mišljenje da su staroštokavski , moravski i šumadijski govori Srbije u naučnoj dijalektologiji dobro i svestrano proučeni i obrađeni. U Zapisniku sa

jezika (zapadnojužnoslovenski). Štokavsko narečje obuhvata ekavski, (i) jekavski i ikavski izgovor; deli se na staroštokavske i novoštokavske dijalekte. Osnovicu srpskog književnog jezika čine novoštokavski dijalekti:

štokavskog, odnosnog srpskog, i od kajkavskog, odnosno slovenačkog. Lingvistika današnji makedonski jezik smatra staroštokavskim dijalektom. Postoji staroštokavski, srednještokavski i novoštokavski. Novoštokavski se deli na ekavski,

, odnosno slovenačkog. Lingvistika današnji makedonski jezik smatra staroštokavskim dijalektom. Postoji staroštokavski , srednještokavski i novoštokavski. Novoštokavski se deli na ekavski, ijekavski i ikavski. I sve je to srpsko.

dijalekatsku oznaku, jer je govor srpskog jezika i kao takav je osnov srpske kulture bez obzira na to da li se radi o staroštokavskom ili novoštokavskom. U tom smislu srpskohrvatski može biti samo naziv za štokavsko-čakavski rečnik. [ 11 ]

. Cilj ovoga projekta je obrada i opis govora sela Berega, Monoštora, Santova (Republika Mađarska) i Sonte. Inače, staroštokavski govori u Bačkoj, tzv. »šokački« govori, pripadaju grupi govora slavonskoga dijalekta, a dijelom još uvijek čuvaju

jedan broj radnji rezultat i samostalnih istraživanja koja su realizirana uz pomoć Zavoda - riječ je o istraživanjima staroštokavskih govora slavonskog dijalekta u Bačkoj, koje je osmislila i provela vanjska suradnica Zavoda prof. hrvatskog jezika i

zapostavljeno u Akademijinom rečniku. Njegova analiza detaljno navodi broj stanovnika većih gradova sa područja staroštokavskih dijalekata srpskog jezika koji su zapostavljeni. Suština njegove primedbe je da bi leksičko blago sa toga područja

jezika, književnog i narodnog. Vuk nikad nije mislio da treba odbaciti neki deo srpskog jezičkog sistema pa ni staroštokavski . Ali, kao i filolozi drugih naroda onoga vremena, imao je da reši problem srpskog književnog jezika. Svojim

Mihailovića da Akademijinim rečnikom književnog i narodnog jezika treba da bude obuhvaćen i marginalizovani staroštokavski jezički prostor. Sve što je on o tome rekao dostojno je uvažavanja. Tvrdeći da se na 56 % teritorije Srbije govori