i crkvenog prava. Kao najstariji i najbliži izvornom sadržaju ZSLj [ 82 ] smatra se tekst iz Ustjuške (Rumjancevske) i Novgorodske krmčije
privatnom zborniku "Merilo pravednoe" postoji dvostruko obimniji ZSLj , koji, zavisno od načina brojanja, ima 77 odnosno 83 člana. Nastao je,
pravna spomenika. ZSLj , kao i oko pitanja je li on bio zakonski akt, proizašao od državne vlasti
u dogledno vreme. ZSLj nastao u Bugarskoj tokom vladavine ili kneza Borisa (853 - 889), ili
na ovim prostorima 865. godine. Malobrojni autori postanak ZSLj vezuju za Velikomoravsku kneževinu (I. Vašica, D. Obolenski), za
, ili oštećenom predati samog roba. ZSLj , građanskopravne norme su znatno zastupljenije. One govore o čuvanju
i zakupu zemljišta. Ako neko od drugoga primi nešto na čuvanje, veli ZSLj , pa to od njega bude ukradeno, a lopov se ne nađe, onaj koji je stvar čuvao
koji način ubio tuđu životinju, platiće vlasniku dvostruku cenu i, po ZSLj , biti podvrgnut još i telesnoj kazni. I ovaj član je ušao u Rusku Pravdu,
, ali je telesna kazna i tu zamenjena novčanom. Najzad, šira redakcija ZSLj propisuje da će se zakupac koji je uzeo da obrađuje tuđu zemlju, pa
zemlju, pa odustane pre dogovorenog roka, lišiti zakupa. ZSLj ima i nasledno pravo koje je preuzeto mahom iz vizantijske Ekloge i
mnogo čemu, suprotna onima iz Ruske pravde. Tako se, po široj redakciji ZSLj , zahteva da otac svoju imovinu deli jednako svoj deci, a ako jednom
. ZSLj , to ne mogu biti pijanice, rasipnici, niti ljudi u lošim odnosima sa
, a da preko toga doda još polovinu. ZSLj , po svoj prilici, važile su jedno vreme paralelno sa Ruskom Pravdom. Na
, ovo ide u prilog onim istraživačima koji tvrde da je prvobitan ZSLj bio privatna kompilacija sačinjena bez pretenzije sveobuhvatnosti,
. Ovoj grupi pripada i najteže krivično delo u čitavom prvobitnom ZSLj . Sudeći po težini zaprećene kazne, to je zlonamerna paljevina tuđe