slični izrazi i sinonimi u savremenom hrvatskom, slovenskom i srpskom
Sličnost riječi ili fraza u rezultatima zavisi od toga, koliko puta se riječ ili fraza pojavlja u sličnom kontekstu kao "bosanica".
Primjeri iz općenitog korpusa
Korpus hrWac
hrWaC je korpus hrvatskog jezika (Clarin.si)
kod Kotarskog narodnog odbora u Zadru već prije bila pridigla najstarije matice pisane glagoljicom i bosanica kao i neke pisane latinskim i talijanskim jezikom . Sadržaj jedinice : Podaci o krštenju, u novije
Središnjoj Bosni zaobilazilo se Matice u Podgori pisane su ćirilicom ( bukvicom, bosančicom, bosanica ... ) . Kako su župnici bili uglavnom iz Podgore, ili su ponekad dolazili iz Poljica, vidljivo je
azbukva ( Berčić ) ... Fra Stjepan Zlatović i arheolog Ćiro Truhelka popularizirali su naziv bosančica ili bosanica . Da se bosančica smatrala narodnim pismom, govori i ova naredba starješinstva franjevačke provincije
pronalazimo i opće nazive za taj tip ćiriličkog pisma : zapadna ćirilica, hrvatska ćirilica, bosančica ( bosanica ) . I treba znati da su je velikosrbi koristili kao sredstvo pisanja poruka o statusu Vukovara i kao
kapitulu u Rami ( zapravo Kreševu ) . " Okolo godina m " . " Otočka ploča " je pisana i latinicom i bosanica i arapskim brojevima . Bilješka je pisana bosanicom . Recimo da je m brojčana vrijednost latinice (
ćirilica u srednjoj Dalmaciji rado nazivala glagoljicom i arvackim pismom . Nazivi pak bosančica ili bosanica novijeg su datuma «, tumači dr. Šimić dodajući da su se oni uobičajili u širim kulturnim krugovima
kasnije i u hrvatskoj historiografiji Naziv bosančica prvi upotrebljava F. Kurelac ( 1861 ), a naziv bosanica S. Zlatović ( 1888 ), također prije Truhelkina rada o bosančici ( 1889 ) Naziv bosansko-hrvatska ćirilica
Truhelkinu djelatnost . Budući da je Truhelka u svojim radovima sustavno upotrebljavao nazive bosančica ili bosanica za ćirilski brzopis na zapadnom području, sigurno je da je to utjecalo na njihovu proširenost u hrvatskoj
bi se izbjegla njegova nacionalna karakterizacija . U novije vrijeme, neki ga istraživači nazivaju bosanica , dok mu je možda najadekvatniji naziv, kako je to svojedobno predložila povjesničarka Benedikta Zelić
brzopisom, hrvatskom ć irilicom itd. Ć iro Truhelka ju je 1889. nazvao bosan č icom, a neki drugi bosanica . Taj se tip pisma po nekim morfološkim osobinama razlikuje od srpske ć irilice, kao što se od nje
Povaljskoj listini brački plemići na čelu s bračkim knezom . To je najstariji sačuvan dokument napisan na bosanica odnosno hrvatskoj čirilici . Kasnije potomci tih plemića iz te Povaljske listine se javljaju sa svojim
http://www.arhiv.hr/hr/drugi-arhivi/fs-ovi/arhivi-hrvatska.htm ) Očekuj da ćeš trebati znati hrvatsku ćirilicu ( arvaticu, bosanica , bosančicu ) za čitanje starih matica, možda i nešto latinskoga jezika . laički ( ne ) skromno mogu
kulturnoj tradiciji tri jezika ( crkvenoslavenski, latinski, hrvatski ) i tri pisma ( glagoljica, bosanica , latinica ) . Primilo je utjecaje iz Bizanta, Akvileje, Rima i drugih crkvenih zapadnoeuropskih
posvjedočuju materijalni spomenici, tri pisma : glagoljica ( na Humačkoj ploči iz 11. stoljeća ), bosanica ( na stećcima ), latinica ( u državnim ispravama ) . Katolička vjera, s istonaravnom krstjanskom
domećali su se u praksi i slovni sustavi zvani hrvatska ćirilica ili kurilovica, zatim bosančica ili bosanica , te latinica u više inačica . Tu su nam stupovi jezične priče o. Bartol Kašić i njegova gramatika
tada uz njegovu djecu i ostalu vrgoračku djecu naučio moliti, čitati i pisati - kako latinski tako i bosanica - i zavolio je taj » zov « zapadne civilizacije . Otac je prikupio novac i donio ga Talajiću, a ovaj
tipičnih rukopisnih zamjena slova . Znaju ih oni koji su čitali stare župne matice na latinici . Arvatica, bosanica je puno jednostavnija i čitkija bez obzira na različitosti ( čitkost, urednost ) kod svakog pojedinog
različito : bosančica ( tako ju je u XIX . Stoljeću nazvao Ćiro Truhelka i tako se najčešće zove ), bosanica , poljčica, arvacko pismo itd. Njome su pisani sastavi u mnogim hrvatskim krajevim, posebice u Bosni
se hrvatski jezik bilježi od XII . stoljeća . Hrvatska ćirilica nazivala se različito : bosančica, bosanica , poljičica, arvacko pismo itd. Njome su pisani tekstovi u mnogim hrvatskim krajevima, posebice u
http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/7/7f/Bos-cro-cyr.gif ) Ђ ђ Đ đ / dʑ / Ћ ћ Ć ć / tɕ / 1859. mi se čini da slovotieštar ipak nije dobio rukopis pisan bosanica . Malo mi je dobro naporan za čitanje danas . Vrijedi ga ovdje pribilježit . Pa proštit kašnje . Glede