utemeljili na nekoj psihoanalitičkoj osnovi. Derrida , Feral i nekoilicina poststrukturalista, kod kojih je radikalni skepticizam sumnjičav ili osporavajući čak i prema
Jer da je slika kao medij bila zabranjena i u kršæanstvu, pitanje je kako bi se razvijala zapadna kultura po tom pitanju. Derrida stoga masmedijalizaciju svijeta naziva "masmedilatinizacijom ", smjerajuæi upravo na ulogu koju je slika odigrala
i pisane razmjene medicine i stvarnu praksu koja čini medicinsku zaštitu. Korištenjem metoda, uvedenim od Jacquesa Derrida i Paul de Mana, dekotruktivist traži između linija teksta, sumnjajući da svaka vanjska razumljivost prikriva
o tome radi, Kolektiv će u šestoj epizodi prikazati posljednji video zapis s planeta Zemlje s komentarima Jacquesa Derride , francuskog filozofa modernizma. U međuvremenu, osvijestit će činjenicu da u prostoru vlada određena temperatura
i primjere poput izložbi kustosa Charlesa Merewethera i Okwui Enwezora, tekstove teoretičara i filozofa Jacques Derrida i Borisa Groysa, povjesničara umjetnosti Benjamina Buchloha, kao i auto-reflektivnu poziciju teoretičarke
izliti toksični otpad s farmi u rijeke i platiti za to simbolične kazne, nego smanjiti opseg proizvodnje mesa. Derrida je jedan od šačice filozofa koji se bave ovim civilizacijskim problemom. Fokusirajući se na patnju životinja u
, koja u kratkim i mučnim životima tih bića ne predviđa niti jedan trenutak slobode i ispunjenja prirodnih nagona Derrida zaključuje da je posrijedi nasilje koje se sustavno provodi i globalno širi, nasilje koje se ne može opravdati ni
pokušavaju oglušiti, koje silom žele drugačije protumačiti i relativizirati ga kako bi si olakšali savjest. Derrida kaže da je nasilje najblaži opis tretmana industrije prema životinjama koje jedemo. Na internetu postoji pregršt
preispituje zakone? zike i dovodi ih u odnos s postmodernim teorijama koje posuđuje od dobro joj poznatih Jacquesa Derride , Martina Heideggera i Samuela Butlera.
pjesnici okupljeni oko časopisa »Pitanja« poeziju su temeljili na poststrukturalističkoj filozofiji Jacquesa Derridaa i na njegovim teorijama razlike, kojima ste vi, čini se, ostali prilično vjerni? Analizu pjesničke prakse kruga
. Počeli smo se, razumljivo, referirati na određene autore, među kojima je, najprije zaslugom kolege Darka Kolibaša, Derrida bio na vrhu popisa. No pogrešno bi bilo reći da nije bilo i drugih. Sjećam se da sam istodobno varirao neka istraživanja
, kod nas zvali turskom. Na zidu, među ostalim slikama, nekoliko portreta: Friedrich Nietzsche, Franz Kafka i Jacques Derrida . Pitam simpatičnog konobara koji djeluje poput mladog nadobudnog intelektualca, gdje je Jacques Lacan. Smijemo se.
konstrukcije. Teorijsku podlogu čine reinterpretacije Freuda, Saussurea i Nietzschea, kakve su započeli Lacan, Derrida i Foucault. Predodžba o identičnosti Ja za Lacana je tek zakasnjelo, naknadno i u krajnjoj liniji uvijek uzaludno
samome neovisnim oblikovanjima â dade smisao i koherenciju. Tom pojmu subjekta odgovara pojam jezika, koji â prema Derridau â nije utemeljen na intencionalnosti, nego na vlastitoj dinamici semioloških procesa, kao i pojam teksta koji,
tome Vuković nudi nacrt za novi studij lirike i pritom u dijalog uvlači misao različitih mislilaca Nancya, Derridaa , De Mana, Lacana, Dolara, Crtitchleya čija čitanja zajedništva, dara, ekonomije, glasa, humora, otpora i drugog