kao konglomerat iz promina naslaga srednje i sjeverne Dalmacije. Promina naslage, kao serija raznovrsnih, uglavnom klastičnih stijena, nastala je razgradnjom i trošenjem prethodnih, geološki starijih morskih taložina mezozoika i početka

nastavlja se u karbonatnim naslagama po zakonu sile teže sve do postojeće vodonepropusne barijere, odn. do pojave klastičnih sedimenata ili gromadasto-kompaktnih i tektonski neporemećenih slojeva. Vidljivi oblici na površini nastali kao

vodene tokove u krškom reljefu Istre karakteristično je stvaranje prostranoga sljevnog područja građenog od klastičnih vodonepropusnih naslaga fliša, njihovo poniranje u tektonski razlomljenim vapnenačkim sedimentima u oblikovanim

u području sedimentologije sintetizirano u knjigama "Sedimentologija karbonata i evaporita" i "Sedimentacija klastičnih i silicijskih taložina ".

rubnu koroziju na kontaktu propusnih (uglavnom vapnenaca) i nepropusnih (neogenskih jezerskih) naslaga. Erozijom klastičnih naslaga i akumuliranjem materijala na propusnoj podlozi stvarali su se uvjeti usporenog poniranja i otjecanja. Zbog

određene su interpretacijom litoloških, strukturnih i geomorfoloških značajki terena. Pojava slabo propusnih ( klastičnih i magmatskih) stijena na području Senjske drage tvori jedinu potpunu barijeru podzemnim tokovima unutar izravnog

padinski procesi razvijeni su na sjeveroistočnom dijelu istraživanog područja, izgrađenom od slabo litificiranih klastičnih naslaga. Fluviodenudacijski i fluvijalni reljef vezani su za prostore recentno razvijene površinske hidrografske

Matulji izgrađeno je najvećim dijelom od vodopropusnih karbonatnih stijena, a manjim dijelom od vodonepropusnih klastičnih stijena (fliš). Izvori i vrulje povremeno su aktivni i vrlo bogati vodom u jakim kišnim razdobljima. Dominantna tla

dolomita i vapnenaca pripadaju podgrupi kristalasto-zrnastih karbonatnih, a breče podgrupi cementiranih klastičnih stijena. Litološka heterogenost karbonatnih naslaga je prisutna, ali slabo naglašena. U prijelaznim naslagama

prostora povezanoga s regionalnim događajima u Alpama i Karpatima stvaraju se duboka korita obilježena taloženjem klastičnih naslaga. Te naslage poznate pod nazivom fliš obuhvaćaju u najnižem dijelu lapore (smjesu najsitnijih čestica

razvili sustavi. Interesantni su ulazi u objekte koji su fosilni ili aktivni ponori. Nastali su na kontaktima mlađih klastičnih nepropusnih pokrovnih naslaga po kojima se potoci spuštaju s okolnih brda do vapnenaca. U njih poniru u naše spiljske

i oko 550 m na Lapjaku. Na sjeveru i jugozapadu ove naslage su u normalnom kontaktu s uskim pojasom donjotrijaskih klastičnih naslaga dok su na sjeverozapadu, sjeveroistoku, istoku i jugu u tektonskom kontaktu s permotrijaskim klastitima.

milijuna godina. klastičnih stijena koje su izgrađene od čestica (ulomaka ili klasta) nastalih razaranjem drugih stijena.

Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Bavi se proučavanjem dubokomorskih i plitkomorskih klastičnih sedimenata, oledbe Dinarida, paleoseizmičkih događaja u Dinaridima, i geoloških učinaka udara asteroida. Vodio je

promjena u kršu, D. Lacković, M. Crnjaković, A. Stroj: Usporedba sedimentoloških i paleontoloških istraživanja klastičnih sedimenata sa izotopnim istraživanjima siga špilje Veternice u Hrvatskoj, N. Buzjak i P. Kovač Konrad: