jezicima, poput gotskog dius "divlja životinja ", engleskog deer" jelen ", njemačkog Tier "životinja ", staroslavenskog duxъ "zrak, toplina, miris, duh, duša ", ali i grčkog θεός" bog ". Iz istog izvora dolazi i imenica duša.

. Utvrdili su kako bugarski jezik nije isti kao makedonski. Uz pomoć povjesničara otkrili su kako je, pri širenju staroslavenskog plemena Makedonaca, u Bugarsku vjerojatno otišao i jedan Makedonac s govornom manom pa su slavenizirani Bugari

neke stare tradicijske običaje, a koje nisu bile u suprotnosti s naukom kršćanske vjere. Tako je štovanje kulta staroslavenskog boga Peruna u narodu, na neki način, preneseno na svetog Iliju (Ilija gromovnik), a kult boga Velesa na svetog Vlaha,

koji je u tijeku, a koji ostvarujemo u suradnji s Nadbiskupijskim pastoralnim institutom, pod pokroviteljstvom Staroslavenskog instituta, Katedre za staroslavenski jezik i hrvatsko glagoljaštvo Odsjeka za kroatistiku Filozofskog fakulteta

vukopisa), daleko starija i od najranijega praslavenskog, pa se hrvatski odsad može tek ideološki izvoditi iz staroslavenskog samo nekim povratnim vremepovom.

Staroslavenskog instituta u Zagrebu, pod nazivom Glagoljski natpisi iz Župe dubrovačke i Konavala. Kroz znanstveni pristup i zanos,

po prvi puta: Otvorena vrata zagrebačke glagoljaške riznice, u kojem ćemo kao domaćini uz visoko pokroviteljstvo: Staroslavenskog instituta, Katedre za staroslavenski jezik i hrvatsko glagoljaštvo, Odsjeka za kroatistiku Filozofskog fakulteta

je pak navodno nastala od praslavenskog izraza koji je značio rasti, razvijati se. Postoji i naziv Vazam ili Vuzem (od staroslavenskog vzeti, uzeti). Postoji i teorija da su riječ uskrs Ćiril i Metod iskovali od riječi krsnuti, oživjeti. Tko će ga znati?

na Matakovom dolu i Grmarama, nekada su bili u sastavu novogradiškog vinogorja, zatim na Opođu (ime dolazi od staroslavenskog muškog imena Opođ) koje je bilo sastavni dio vlastelinstva Cernik. Upravo iz toga vremena datira križ na spomenutom

znanosti i umjetnosti, instituta za povijest umjetnosti, Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u zagrebu, Staroslavenskog instituta i Sveučilišne knjižnice Rijeka.

nasljeđe koje je nastalo iz latinske kulture kao i autohtonih narodnih elemenata. Problemi su nastali kada se sa staroslavenskog pjevanja prešlo na svjetovni jezik pri čemu su se neki teško snašli i čak napustili crkvu. Mons. Kero je ukazao na uzroke

u Zagrebu me konačno uvjerila u ovakav stav o suštini fingiranih rasprava. Na tribini su govorili Vida Vukoja sa Staroslavenskog instituta te Branka Galić i Željka Kamenov sa Filozofskog fakulteta uz pristranu moderaturu Hrvoja Vargića iz

znan je kao grad-kaštel, grad poljodjelaca, pastira, vrsnih vinogradara, bratovština, glasovite knjižnice, staroslavenskog bogoslužja, svećenika i umjetnika. Znatiželjnom pješaku namjerniku Vrbnik će otkriti svoje gradske uličice,

biti možda najsnažniji zaštitnik, jer iza imena svetog Jeronima krije se naš identitet. Naime, upotreba glagoljice i staroslavenskog jezika zadržala se sve do naših dana, ostala je zahvaljujući autoritetu svetog Jeronima. Nije ni čudo što je 1393.

staroslavenskog pisma nastalog sredinom 9. st. koje se u hrvatskim krajevima zadržalo sve do 19. st. Potom će likovno oblikovati slova