se na taj način u etici događaju prijelazi od mišljenja na djelovanje, s trebanja na bitak. Dakle, u kontekstu etičke logike moralni djelatnik mora
. Pošto se um razvija iz samog sebe, on ne ostaje pri apstrakciji trebanja nego se razvija u sopstvenoj supstanciji. Utoliko je filosofija za
, što jest misaona djelatnost par excellence, zapravo opravdava sud trebanja . I upravo se na taj način u etici događaju prijelazi od mišljenja na
, inače me on / ona u stvari ni ne voli trebanja " izazivaju nezdrave emocije. Ljudi imaju ponekad cele sisteme
zakonodavstvu. Problem jeste u tome da je time iskrivljen odnos volje i trebanja , jer trebanje ne određuje volju već volja određuje trebanje. To
, a najbolji pristup seksu je kontinuiranost. Ne postoje moranja i trebanja , normalna učestalost, postoji samo ono što Vama i Vašem partneru prija
etika (kao takva) zapravo i nije moguća. Tek uviđanjem jedinstva bića i trebanja otvara se prostor za realno ovostrano delovanje. Ovostranost Hegel
suprotnosti pojma i realiteta, ideala i stvarnosti, bića i trebanja , subjekta i objekta. Naprotiv, um je u stvarnosti, u njoj je oduvek i bio
. Razlozi za ovakav stav nalaze se upravo u uvidu u inherentne slabosti trebanja , tj. moralnog samoodređenja čoveka, da svoje pretenzije ostvari u
, intelektualna osećanja. Ovima su bliske duševne moći zahtevanja ( trebanja ), koja se pokazuju kao negativna ili pozitivna: nesvesno zahtevanje
stav izravno suprotstavlja i modernoj dogmi koja brani izvođenje trebanja iz bitka, odnosno etike iz ontologije. No, Jonas smatra da je ta dogma,
koje ostaje biološki determinisano; ljudsko se premešta u područje trebanja . Ova interpretacija predstavlja jedan od uporišnih argumenata koji
na ustupke kada se iza leđa ima moćna Turska. Primjećuješ previše ovih " trebanja " ali ja eto tako nekako vidim ovu neosmanlijsku inicijativu. Svima
. No, Jonas smatra da je ta dogma, koja dopušta samo izvođenje trebanja iz ljudskoga jastva, dio metafizičkoga stanovišta koje nikada nije
koji, pored toga što jeste, mora biti i ono što treba da bude. Taj zahtev trebanja , u osnovi neidentičan, sastavni je deo ljudske kulture, ukoliko treba