postaje neprestana borba za svaku moguću sitnicu. internacionalizmi koje bi, recimo, prepoznao jedan Nemac ili Francuz, Koka-kola i hamburger se u većini krajeva planete Zemlje kažu
, neke latinske reči (ali i grčke) poslužile su kao osnova za stvaranje reči u drugim jezicima. To su takozvani internacionalizmi , poput reči: atom, galaksija, izotop, lumbalan, trioda, dijagram itd. Sada važi ono poznato alea iacta est, odnosno
¶ internacionalizmi i u nemačkom su uglavnom pozajmljeni iz engleskog ili francuskog jezika. Na primer, komunikej kao nem. kommunigue,
smislu. Hrvatski jezik doživljava radikalnije izmene, veštački se grade kovanice, ubrzano se zamenjuju srbizmi i internacionalizmi hrvatskim arhaizmima i regionalizmima. Bosanski unosi orijentalne jezičke elemente. Sličnu pojavu razgrađivanja
family. Povezuje ih, dakle, latinski oblik iz koga su nastale. Takve reči koje se javljaju u više jezika nazivaju se internacionalizmi . Internacionalizmi vode poreklo od latinskih i grčkih reči, a u novije vreme i od engleskih.
ih, dakle, latinski oblik iz koga su nastale. Takve reči koje se javljaju u više jezika nazivaju se internacionalizmi. Internacionalizmi vode poreklo od latinskih i grčkih reči, a u novije vreme i od engleskih.
glavna ulaga je cenzurisanje prokazivanje i izbacivanje srbizama. Nastranu činjenica da su mnogi srbizmi zapravo internacionalizmi (avion, analiza, apoteka, april itd.) i to često latinskog porekla. U svakom slučaju, jezički purizam u Hrvatskoj je
različiti termini za označavanje pojma ` reč stranog porekla `. U bugarskom jeziku to su termini zaemki, čuždici, internacionalizmi , ekzotizmi, varvarizmi, kalki, polukalki, a u srpskom tuđica, pozajmljenica, pozajmica, posuđenica,
i prednost davati, kad god je to moguće, riječima slavenskoga postanja. S druge strane, ti manje-više nezaobilazni internacionalizmi , evropeizmi (u stručnim terminologijama osobito), jedan su od vidova prinavljanja i bogaćenja našega leksičkog