slični izrazi i sinonimi u savremenom srpskom, hrvatskom i slovenskom
Sličnost reči ili fraza u rezultatima zavisi od toga, koliko puta se reč ili fraza pojavlja u sličnom kontekstu kao "odveće".
Primeri iz opštega korpusa
Korpus srWac
srWaC je korpus srpskog jezika (Clarin.si)
vlaštita i zakladna i ako bi se što goć stimata ista dobra kuće i baštine odveće nego smo primili da imamo poteć i ostalo. Ako li bi se stimalo od manje da
utvrdio stola nijesi. Prosti, prosti, gospodine, ako budem rijet odveće : zatajati ne ima istine tko u svjetu izdat neće. Neka istina mjesto ima,
palo i sva slava ka bi prije. O bjeguće sasma vrime o nekrepka srećo odveće Koja stvar se pod vašime promijeniti silam neće? Ah, jesi li ti, o slavna
, sklapa krila, glavu skriva, ne igra veće ni začina. Kraljević se blag odveće s uhićenijem diklam kaže: ko one inih, on njih neće vezat, samo im
viteza skup nesmiljen u svevoljah sasma srne. Smionos je njih odmetna odveće se raspustila, i ne mogu bit neg štetna carstvu tvomu sva njih dila.
živjet mrzi, nova ufanja većma budi, Nu razmisliv opet bolje rano odveće da je toj steći, tim je nova žalos kolje, bez pokoja stoji u smeći. Tač pri
, udorcom bi jednijem htio neprijatelja svršit svoga; nu zavitli česti odveće ki Hajdera glavu sviše treskovite vrle smeće teška udorca ustaviše. Nu
? Ah, našega ruga i smeće Tko uvijeke da vjeruje, zločesto ovo tamno odveće pripovijedat tko uščuje? Na stranu se svak ukloni Ja sam za svijeh
ga "i mahramu smaknu s pasa. Jednomu je crncu vrže, sasma grdu, strašnu odveće , bez ozira ki ju najbrže caru Osmanu na vrat meće. Obara ga zatijem hrlo,
, u sve sebe čim razmeće, sve pričudno, sve zamerno, sve izvrsno čini odveće . Znanje, koga vlas kriposna sama gleda se, u sebi je, ter čim sebe ista
odlučiše Nikola misleć sta; hoće l ' reć al neće Kakono nevista ka želi odveće , A reć se ujima neg tretom pitana Da muža vazima, li s pomnjom iskana.
prihvalismo I glavom pokima rekši: mudri neće Da se nitkor nima hvaliti odveće . Priče ga karati nemilo rad toga, Zatim mu davati nauka dobroga. Veće