iskušenja i niko se neće spasti. Pamvo avu Antonija: - Šta da činim?
pitao: Šta možemo uraditi u takvom stanju? Pamvo je odgovorio: Dete moje, u tim vremenima, ko god
milosrđa prema ljudima. Obojicu vide sveti Pamvo u Raju. Time se reši spor među monasima oko toga:
i preseli se u nebesni 18 jula 362 god. Pamvo . Misirac i podvižnik na gori Nitrijskoj.
reč, koja bi mu bila od koristi. "Ćutljivi Pamvo odgovori: ako mu moje ćutanje ne koristi, to mu
ni moja reč neće koristiti. "Putovao jednom sv. Pamvo sa monasima po Misiru. Kada naiđoše pored neke
kada monasi prolažahu pored njih, oslovi ih sv. Pamvo i reče: ustanite i pozdravite monahe, da
sada i uvek i kroza sve vekove. Amin. Pamvo požive do starosti kao podvižnik u pustinji
, da je strahom Božjim, kojim beše ispunjen, Pamvo učinio da Duh Božji obitava u njemu. Prepodobni
] o ovom blaženom ocu daje ovakvo svedočanstvo: Pamvo i delom i rečju neka se veliča kao uzvišen. [ 7 ] A
učitelj i upita ga: Zašto dosad ne dođe do mene? - Pamvo odgovori: Još se nisam naučio da onaj stih
ugšta ga: Jesi li naučio već onaj stih, brate? - Pamvo odgovori: Devetnaest godina bez prestanka se
čemu on uči. Iako spočetka beše nepismen, sveti Pamvo potom bi umudren Bogom, te imađaše odlično
blaženoga Pamva. Takvih dakle učenika beše Pamvo učitelj. Prepodobni otac Pamvo imađaše velike
učenika beše Pamvo učitelj. Prepodobni otac Pamvo imađaše velike, mnogobrojne i različite