Marko Marulić u pesmi Molitva suprotiva Turkom, o njima misli i Mavro Vetranović u pesmi Tužba grada Budima. Ovi pesnici oplakuju teške poraze poljske i

i dubrovačkoj književnosti. Poljske se sećaju Marko Marulić, Mavro Vetranović ... dolaskom isusovaca u Dubrovnik i Dalmaciju u početku XVII veka

vide špica Atletika kao nosioca igre uz Lionela Mesija. Vetranović ¶

kao nosioca igre uz Lionela Mesija. Vetranovića ¶

baš kako žele oni koji Držića smatraju Hrvatom? Vetranovića Tužba grada Budima podvlači posebno piščevo narodnosno hrvatsko

; ali on tu odmah stavlja i Bosance, Erdeljce, Ugrovlahe. Ako je Vetranović , što Hrvati često ističu, hrvatsko narodnosno osećanje istakao

niko više posebno ne veliča, pa ni Hrvatstvo u ma kom obliku. Najzad, kad Vetranović kao Dalmatinac uz ovaj naziv stavlja i Hrvata, zar time nije najbolje

nije najbolje potvrdio da sebe ne smatra Hrvatom? Pa i ovo valja reći: Vetranović se rodio malo posle Krbavske bitke, pa ju je stoga mogao lako i staviti u

veka pre Krbavske bitke. To svakako kazuje za koji je od ovih događaja Vetranović osećajno bio više vezan. Čak se nije setio ni sigetskog heroja Nikole

nemoj svi Hrvatida na te plaču sad hotjej ga parjati. Vetranović za Hvaranina Hektorovća kaže da je slavan u razlikim državama, a navlaš

državnik ili trgovac, nego je baš jedan sveštenik, i to pesnik, Mavro Vetranović , smatrao za patriotsku dužnost da svom gradu savetuje ovakvu politiku

jezik ne zove srpskim, praktički svi ga zovu slovinskim, a oko trećina ( Vetranović , Mikalja, Zlatarić, Sasin, Stulli, Bruerović, Palmotić, Vidali,

. Pobožnu, političku i "remetsku" poeziju negovao je čudnjak Mavro Vetranović , koji je pevao i crkvene drame, sve sa izvesnim pesničkim osećanjem,

, a ona s tugom sad razgradi i obali (1171 1172). Vetranovića , koti te usred dubrovačke renesanse svojim rečitim jeremijadama