slični izrazi i sinonimi u savremenom srpskom, hrvatskom i slovenskom
Sličnost reči ili fraza u rezultatima zavisi od toga, koliko puta se reč ili fraza pojavlja u sličnom kontekstu kao "vrhobreznički".
Primeri iz opštega korpusa
Korpus srWac
srWaC je korpus srpskog jezika (Clarin.si)
sedište episkopije. Prema istorijskim podacima ova crkva se nalazila po srede Rasa (rodoslovi Zagrepski, Pajsijev i Vrhobreznički ) ili in meditulio Rasciae (letopis Brankovićev).
Svetog Petra i Pavla, na ponovno krštenje, svi kažu da je ta crkva "po srede Rasa" (rodoslovi Zagrepski, Pajsijev i Vrhobreznički ) ili "in meditulio Rasciae" (letopis Brankovićev), što svakako ne bi rekli da je Raška bila neka velika oblast. Inače,
XVII stoleće. Vrhobrezničkog hronografa još J. K. Jireček (1879. g.) [ 3 ] i M. N. Speranski (1896. g.) [ 4 ], ali sam podatak nije privukao naročitu
se tom prilikom na A. N. Pipina [ 7 ]. Dok su njegovi prethodnici do svog zaključka dolazili baveći se rukopisom Vrhobrezničkog hronografa koji se nalazi u Šafarikovoj zbirci, sada u Narodnom muzeju u Pragu [ 8 ], dotle Đ. Sp. Radojičić sam nije imao
kog se dalje može zaključivati da je do onakvog izbora tekstova iz Hronografa zapadnoruskog sa kakvim se susrećemo u Vrhobrezničkom hronografu moglo doći i na srpskom području, pa možda i prema nekom njegovom celovitom rukopisu koji je već prethodno
istoriji tzv. srpske Povesti o Skenderbegu Črnoeviču. Vrhobrezničkom hronografu uputio na Martina Beljskog kao na izvor i njegovih drugih kosmografskih članaka sa listova 278 b-298 a [ 16 ]
vipiskami iz hroniki Martina Bel ' skogo ". [ 17 ] Kad se u svom sledećem radu o srpskim hronografima osvrnuo i na Vrhobreznički , on je najpre zabeležio da je to sasvim posebna prerada, a zatim je, i dalje prema Jirečeku, konstatovao da sastavljač
smisla istorijskog toka i u ruskom hronografu. Vrhobrezničkog hronografa, tog neobično važnog dela srpske književnosti XVII veka, ostavila je, sa svoje strane, sasvim otvoreno
obraćanja i Hronici Martina Beljskog, kao i o njegovom odnosu prema Hronografu zapadnoruskom. Vrhobrezničkog hronografa autora ovog rada je dovelo, između ostalog, i do poznatog Porfirijevog zbornika, rukopisa koji je čuveni
ustanovila sam, to još jednom povlačim, kako upravo utom Porfirijevom zborniku treba tražiti izvor ne samo onom za Vrhobreznički hronograf vrlo karakterističnom i bitnom sloju teksta koji svoje poreklo vodi od Hronografa zapadnoruskog nego,
knjigu Hronike Martina Beljskog; oni su - kako sam utvrdila - gotovo doslovno iz Porfirijevog zbornika preneti u Vrhobreznički hronograf [ 40 ]. Treba napomenuti da tu Gavrilo Trojičanin nije ispoljio interesovanje za Pripovetku o Skenderbegu
ovde donosim u nešto opširnijem izvodu Jirečekove reči, jer taj njegov rani članak sa vrlo podsticajnim zapažanjem o Vrhobrezničkom hronografu kod nas baš nije poznat.
razloga pretpostavi, a ponešto tek nasluti; ono nas može približiti rešenju bar nekih problema u vezi sa nastankom Vrhobrezničkog hronografa, osobinama autorskog rada njegova sastavljača i pisara Gavrila Trojičanina. Kao gotovo uzgredan
još poneko novo, pri tom, i sasvim savremeno evropsko delo u lektiri njihovoj i njihovih čitalaca. Vrhobrezničkog hronografa vode zaključku da je Gavrilo Trojičanin doista svoju hronografsku kompilaciju samostalno sastavljao
u svoj oštrini. Vrhobrezničkom hronografu, a pretpostavka joj je još bila i postojanje intervencija Gavrila Trojičanina, neće u stvari izgubiti