biti porobljeno od strane ne najvećeg ali sigurno najpodlijeg čarobnjaka Gargamela i njegovog ljubimca i pomoćnika Azraela .
Njujorka. Sad sve što treba da urade jeste da nađu način da se vrate kući i naravno pobegnu od opasnih kandži Gargamela i Azraela . U tome će im pomoći čovek po imenu Patrik.
. Jedan reče: Onda smo se složili? Pogledaše prema licu Azraela koje se ocrtavalo na nebu. U stvari, to jeste bilo nebo. Azrael lagano klimnu glavom. Jedan reče: E pa, onda dobro. Gde je to mesto? Jedan reče: To je Disksvet. Kreće se kroz svemir na
svom nestalom prethodniku. Jedan reče: Neka to bude lekcija. Postati ličnost, znači skončati. A sada hajdemo. Azrael ih je gledao kako se gube. Teško je dokučiti misli stvorenja koje je toliko veliko da se u pravom prostoru njegova dužina
. Na leđima kornjače. Disksvet svet i ogledalo svetova. Zvučalo je zanimljivo. A u svojoj tamnici od milijardi godina, Azraelu je bilo dosadno. A ovo je prostorija u kojoj se budućnost preliva u prošlost gurajući se kroz sadašnjost. Merači
. U njemu nije bilo peska. Mislio sam da je onaj vaš, gospodine? upita. Bio je. Sada je ovaj. Poklon za penzionisanje. Od Azraela , lično. Albert se zagleda u stvar koju je Smrt držao u ruci. Ali pesak, gospodine. On ističe. Baš tako. Ali to znači
, nesto sam cuo i procitao onako usput (secam se kad je izasla Zonda) Nekako mi je amaterska tj. tek u zacetku ili sto gore Azrael rece u prvoj recenici nesto slicno... Nije mi interesantna pored Lamba i Ferarija, ali posto je italijanska moracu
jedinog negativnog lika iz popularnih crtaća, zlog čarobnjaka Gargamela i njegovog vernog slugu, nevaljalog mačka Azraela . Mitra, Veliki Štrumf, će im za nagradu dati večni život u blaženstvu. Večita dualnost i borba dobra i zla, u kojoj,
grana divlje trešnje koja je krasila njeno dvorište. Tamo je bio njen jedini prijatelj, njeno veselo i razigrano kuče, Azrael . Mnogo ga je volela, on joj je bio jedina uteha. Iako nije znao da govori oni su se razumeli veoma dobro. Kada joj je
. Želela je ljubav. Gde li je? "O nebo moje maleno, zar toliko mnogo tražim? ". Proticali su dani, jedan za drugim. I Azrael je tugovao, nije više umeo da je nasmeje. Sve što je hteo je da njegovu prijateljicu opet vidi srećnu. Devojka, krupnih
nije dolazio. Čekala je nekog svog "Godoa "... I danas sedi i gleda u parče plavog neba, posle mnogo, mnogo vremena. A Azrael je tugovao, bacio je svoje plave okice u vis: "Nebo plavo, zar će zauvek da čeka? "
u Njujorku (?). Azraela . Nakon što su putem portala dospeli u naš svet, Štrumpfovi završavaju u njujorškom Central Parku i pokušavaju da
, nešto kao da će da sleti ali ne sleće, lišava se drugog istrajavajući na ovom putu (stišava se u zamamnoj rastrgnutosti Azrael - a, anđela smrti kod Muhamedanaca i Jevreja) - obeduje dok se zaveštava smaragdnoj poučnosti Auster - a, Boga južnog
šest, koji stoje pored trona boga svemoćnog, večno pevajući mu u slavu njegovu. Azraela koji izgledaše kao čovek običan. Čemerna kosa padala mu je do struka, a beše visok, i gledaše u Metatrona očima crnjim od
¶ Azrael nasmeja mu se kraičkom usana svojih boje krvi i odgovori mu Znaš i sam, da angeli iz raja ne mogu u svet silaziti bez